Preskoči na sadržaj

    Važnost magnezija

    Važnost magnezija
    Webp

    Ako loše spavate ili ste pod prekomjernim stresom, moguće da vašem tijelu nedostaje magnezij. Budući da naše tijelo ne proizvodi ovaj mineral, moramo ga unositi prehranom.

    Nedostatak jednog od esencijalnih vitamina ili minerala koje naše tijelo treba može izbaciti čitav niz stvari iz okvira. I, dok jedete uravnoteženu prehranu, trebali bi paziti da ostanete u vrhunskoj formi, jer postoje neke stvari koje vam se mogu ‘prišuljati’ i ometati vaše zdravlje.

    Nedostatak magnezija jedan je od njih, koji nas može spriječiti da dobro spavamo. 2014. je nutricionist i stručnjak za spavanje Shawn Stevenson iz Amerike objavio knjigu naziva ‘Sleep Smarter’ – o važnosti spavanja na vaše cjelokupno zdravlje i kako ga najbolje iskoristiti.

    Prema Stevensonovom istraživanju, kod 80% stanovništva nedostaje magnezija, što je antistresni mineral odgovoran za ravnotežu šećera u krvi i krvnog tlaka, opuštanje napetih mišića, smanjenje boli i smirivanje živčanog sustava.

    Ako nemate dovoljno magnezija – jednog od esencijalnih makrominerala koje tijelo treba – možete biti pod prekomjernim stresom i patiti od ozbiljno ograničene produktivnosti sna.

    Istraživanja pokazuju da dopuna magnezija može poboljšati kvalitetu sna, osobito kod osoba s lošim spavanjem ili onih koji pate od nesanice. Međutim, nedostatak magnezija može biti ozbiljniji nego nekoliko sati izgubljenog sna.

    Organizam odrasle osobe sadrži 20 do 25 grama magnezija. On je dio strukture naših kostiju, zajedno sa kalcijem i fosforom, ali u znatno manjoj količini. Magnezij je osnovni sastojak biljnog pigmenta (klorofila), bas kao što je to i željezo kad je rijec o hemoglobinu u krvi.

    Magnezij je posljednjih nekoliko godina postao važan mineral, jer je otkriveno da u mnogim fiziološkim funkcijama on ima odlučujuću ulogu. Često se događa da uobičajena prehrana neomogućuje dovoljne količine ovog važnog minerala.

    Uzrok tome je slaba potrošnja integralnih žitarica, orašastih plodova (orah, badem,…) koji su bogati za magnezjijem, kao i osiromašenje zemljišta kad je riječ o magneziju. Stalna zloupotreba umjetnog goriva u intenzivnoj poljoprivredi dovodi do biokemijske neravnoteže u zemljištu i u biljkama koje na njemu rastu. Biljke ne sadrže više količinu minerala koju bi trebali imati, posebno kada je magnezij u pitanju, jer je najosetljiviji na osiromašeno tlo.

    Magnezijum djeluje kao katalizator u mnogobrojnim kemijskim reakcijama organizma prilikom sagorjevanja hranljivih sastojaka i u proizvodnji energije. Ima posebno vaznu funkciju u živčanom sustavu regulirajući prenošenje impulsa duz perifernog živčanog sustava.Raznovrsta biljna prehrana, uravnotezena u pogledu količine i kvalitete , opskrbljuje sve vitamine i minerale.Biljna prehrana zadovoljava i sve potrebe za mineralima i oligo-elementima.

    Nedostatak magnezija prate veoma različiti simptomi:

    Opći umor i osjećaj malaksavosti. Grčenje mišića, drhtanje očnih kapaka ili drugih mišića (fenomen poznat pod nazivom “podrhtavanje mišića”).

    Neurovegetativni poremećaji – grčevi u različitim organima, bolovi u želucu, upala debelog crijeva, bolovi u materici za vrijeme mjesecnog ciklusa, osjećaj pritiska u grudima i lupanje srca.

    Orašasti plodovi, žitarice i mahunarke su najvazniji izvori magnezija. Raznovrstan biljni način prehrane uveliko zadovoljava sve potrebe organizma za magnezijem.

    SADRŽAJ MAGNEZIJA U POJEDINIM NAMIRNICAMA

    Količina u mg na 100 g

    Suncokret 420

    Badem 252

    Soja 242

    Orah  185

    Bob 164

    Integralno brašno 109

    Špinat 55

    Papaja 40

    Banane 38

    Naranče 36

    Krumpir 26

    Bijelo brašno 21

    Smokve 20