Preskoči na sadržaj

    Pola sata u šumi štiti vaš imunitet 2 mjeseca

    Fall-Autumn-ColorsLeaf-Covered-PathMagical-Woods_art

    Pola sata u dubokoj šumi štiti dva mjeseca vaš imunitet!

    Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svatko je uživao u ljepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju živjeti u šumama ili pored njih i zašto drugi ljudi putuju tisuće kilometara da šetaju u šumama Redwooda, prašumama Kostarike ili Ekvadora.

    Međutim, znanstvenici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biokemijske prirode.

    Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka kao i drugih kroničnih bolesti.

    Kako se to događa?

    Kada su znanstvenici testirali ljude prije i nakon dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.  Šumsko drveće i biljke emitiraju u okolinu “antimikrobne hlapljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrijebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imunološku sustav, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.

    Šumska stabla su često stotinama, ako ne i tisućama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno spojeve koji mogu ubijati gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama. Učinak traje oko 2 mjeseca.
    Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “fitokemijski” imunološki sustav šume.

    Profesor King Li iz odjeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj znanstvenoj spisateljici Any Lenny Phillips.

    U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan s dijabetesom tipa 2 i pretilošću.

    U svakom slučaju  svakodnevno izlaganje sviježem zraku je fiziološka potreba čovjeka i jedan od Zakona zdravlja koji omogućavaju čovjeku da živi zdravo i sretno.

    Zrak u zatvorenom prostoru može biti do pet puta zagađeniji od vanjskog zraka. Život s ustajalim zrakom može dovesti do zdravstvenih problema, od svrbeža očiju, glavobolja i problema sa spavanjem do astme i alergija

    Mnogo vremena provodimo u zatvorenim prostorima, pa je stoga važno da je okruženje u našim domovima zdravo. Previše ili premalo vlage u zraku može biti štetno, no možemo poduzeti određene korake kako bismo bili sigurni da je ona uvijek na optimalnoj razini ugode.

    Ljudi su u zgradama najzdraviji kada je razina relativne vlažnosti zraka između 45 i 55 posto. Ako je vlažnost zraka ispod te vrijednosti, postoji opasnost od suhe i nadražene kože, nadražaja očiju i nosa i smetnji sna. Uvjeti niske vlažnosti zraka također pogoduju virusima, čime se povećava opasnost od bolesti kao što su prehlade ili upala pluća. Visoka vlažnost zraka, viša od 55 posto, povećava opasnost od razvoja plijesni koje mogu otpustiti spore koje pogoršavaju simptome astme i bolesti dišnog sustava. Procjenjuje se da danas 84 milijuna Europljana žive u vlažnim prostorima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje.

    Uzevši u obzir potencijalne probleme, vlažnost zraka pitanje je kojemu se valja posvetiti pozornost. Na nju utječu godišnja doba (zimi je niža, a ljeti viša), ali i broj osoba ili razina aktivnosti u prostoriji. Možete ju jednostavno regulirati, primjerice otvaranjem prozora, čime će se smanjiti razine CO2 i očuvati svježina zraka. Vlaga i kondenzacija u interijerima znakovi su previsoke vlažnosti zraka, a ako su zidovi ili podovi osobito hladni na dodir, oni mogu uzrokovati stvaranje kondenzacije pri doticaju s vlažnim i toplim zrakom.

    Zrak u zatvorenom prostoru zagađuje naizgled nemjerljiv broj izvora. Riječ je o svemu od prekomjerne količine CO2 do čestica hrane od kuhanja, dlake kućnih ljubimaca, vlage iz kada, tuševa i perilica rublja. 65 % svih Europljana suši rublje u zatvorenom prostoru najmanje jednom tjedno, što otpušta vlagu, a prosječna obitelj svakodnevno proizvodi otprilike deset litara tekućine. Ispitivanja su pokazala da su dječje sobe često najzagađenije prostorije u kući. 45 % svih dječjih soba ima previsoke razine CO2 zbog nedovoljnog prozračivanja. Prozračivanje vršite na više prozora.
    Sadržaj zraka u zatvorenom prostoru može uključivati plinove, čestice, biološki otpad i vodenu paru, a svi oni su potencijalno opasni po zdravlje. Preporučuje se prozračivanje doma tri do četiri puta dnevno u trajanju od najmanje 10 minuta odjednom, pri čemu treba biti otvoreno više prozora. Osim toga, prozračite spavaću sobu prije odlaska na spavanje te nakon što ustanete ujutro.

    Očistite i prozračite tepihe
    … ili još bolje, riješite ih se. Debeli tepisi i namještaj kao što su stari kauči predstavljaju zlatni rudnik za grinje i bakterije.

    Ograničite vlažnost i vlagu

    Pokušajte ne sušiti rublje u zatvorenom prostoru. Rublje ispušta vlagu, što može dovesti do kućne plijesni koja je štetna po zdravlje. Zbog istih je razloga potrebno pobrinuti se da se kupaonica pravilno prozračuje. Ako niste u mogućnosti sušiti rublje vani, pokušajte otvoriti prozor u blizini mjesta gdje sušite rublje kako biste uklonili dio prekomjerne vlage.